Veselite se svakom otpalom zubiću i svakom crtežu koje je dijete nacrtalo za vas

Polazak djeteta u školu je veliki doživljaj  za dijete i za njegove roditelje. Polaskom u školu svako dijete započinje novo razdoblje u svom životu. Hoće li dijete doživjeti školu kao svoj drugi dom (u kojoj će doživljavati radost) ili će škola za njega postati nužno zlo , ovisi o mnogo čimbenika. Gotovo svaki roditelj pomalo strepi kako će se njegovo dijete snaći u školi, da li je dovoljno spremno i zrelo.

Nerijetko se nažalost čuju prijetnje roditelja: Sredit će tebe škola, nećeš se više igrati kao prije. Za svaku stvar koju napraviš učiteljica će te kazniti. Ovakav stav roditelja je nepravilan i loše djeluje. Nerazumno čine roditelji koji prvo od učitelja naprave mučitelja, od škole mučilište pa onda vode djecu u školu. Dužnost je i roditelja i učitelja da dijete zavoli školu.

Prvi susret sa školom je ustvari susret s učiteljem. Učitelj se može doživjeti kao bliska osoba koju dijete može dotaknuti, zagrliti, koja pokazuje brigu i ima nešto od roditeljske uloge. Ali susret s učiteljicom je i susret s društvenim autoritetom i disciplinom koje je znatno drugačije od onog što ga je dijete steklo u obitelji. Učiteljica je predstavnik društva, koje ima određene zahtjeve, pa se često dijete prvi put susreće sa zahtjevom da postupa u skladu sa realnošću a napusti ponašanje po principu ugode. Dijete ulazi u organiziranu sredinu. Izlaže se sustavu vrednovanja. Sučeljava se s odgovornošću i obvezama. Kod neke djece je to i prvo odvajanje od roditelja.

Nesporazumi i problemi su  neizbježni u školi, kao i kod kuće, ali u tome ne mora biti ničeg tragičnog jer se kroz njih sazrijeva. Bitno je da odnosi budu prožeti toplom emocionalnom vezom, pa će se problemi i nesporazumi lakše rješavati.

Pobuditi veselje za školom igrom

•          Pričajte im o svom školovanju, anegdotama, druženju i igri s vršnjacima (neugodne stvari  u ovom trenutku možete preskočiti).

•          Igrajte se “školice”. Prepustite katkad djetetu ulogu učitelja.

•          Igrajte se s djetetom društvenih igara u kojima se uče pravila i poštuje red. Takve će igre dijete naučiti prihvaćati pobjedu i poraz. Nemojte uvijek pobjeđivati, ali nemojte mu stalno puštati da pobjeđuje nezasluženo (Domino, Čovječe ne ljuti se, memorije, kartaške igre, Monopoli, Twister, Buggle..)

•          Omogućite djetetu slikovnicu. Dobru i konstruktivnu igračku.

•          Nemojte mu braniti da se igra. “Ti si sad veliki dečko, djevojčica! Ne. Vaše dijete jest uskoro učenik, ali je dijete. Dogodit će vam se da će se školskim priborom igrati kao s autićima po tepihu. Pernice i bilježnice će možda posložiti kao kućice na autocesti. Dozvolite im to. Ako im branimo da se igraju sa školskim priborom, gradimo negativan stav prema stvarima vezanima za školu.

•          Organizirajte odlazak u kino, kazalište, ili na izlet. Tako stvarate djetetovo životno iskustvo.

 Radno mjesto

Najnovije teorije učenja govore da dijete  moramo od početka učiti da uči na svakom mjestu, u svako vrijeme. Za razliku od tradicionalnog “uvijek na istom mjestu i u isto vrijeme” Moramo voditi računa da su djeca koja se sad upisuju u školu su djeca trećeg tisućljeća, naša budućnost,  koju mi trebamo pripremiti za život.

Ipak moramo pronaći kutak nazvan “radnim mjestom” gdje će zasad dok nema knjiga držati svoj pribor za crtanje, bilježnice i slikovnice. Ne kupujte školsku torbu i pribor bez djeteta.  Uključite i dijete. Dizajn, boju i slične stvari prepustite djetetu na izbor.

Prehrana

Svakako treba brinuti o pravilnoj i raznolikoj prehrani s 5 do 6 obroka dnevno. Lakše je s djecom koja polaze predškolsku ustanovu i koja ne odbijaju hranu. Vodite računa da obitelj barem jedan obrok u danu pojede zajedno za stolom.

Spavanje

Odmoreno dijete brže i lakše uči. Sedmogodišnjaku treba oko 10 sati dnevno. Nažalost, radi školskog tempa i zaposlenosti roditelja djetetu je onemogućeno poslijepodnevno spavanje, pa ga već sad treba odviknuti od toga. Roditelji – spavalice probudite se ranije, probudite dijete na vrijeme da ne osjete napetost od žurbe. Bolesno dijete ne šaljite u školu.

Odijevanje

Sedmogodišnjak bi se trebao znati samostalno obući i svući. Većina djece to i  zna. Problem je jedino vezivanje tenisica. Ako to ne ide, jer je to izuzetno komplicirana radnja,  postoji rješenje sa tenisicama sa čičak trakom. Vjerujte naučit će!

Školska odjeća zahtjeva u prvom redu udobnost. Tijelo djeteta je već dovoljno opterećeno time što mora dugo sjediti. Neudobna odjeća će kod njega stvarati nemir. Ne treba pretjerivati s modom i posebnim odijevanjem, jer izdvajanje nije dobar preduvjet za prihvaćenost. Zbog istog razloga ne treba kupovati djeci pribor “kakav nitko nema”. Vaše dijete će se veseliti bilo kojem školskom priboru, jer je njegovo.

Higijenske navike

Pranje ruku prije i poslije jela, pranje zubi i tijela, korištenje toaleta bi već trebali biti samostalni. Zanimljivo je da se većina dječaka prvi put tek u školi susreće sa pisoarom. U vrtiću ih nema, a majke obično u restoranu odvode dječake u ženski WC.

Obaveze i dužnosti

Djetetove radne navike ćemo razviti ako ga sad naučimo da pospremi igračke, slikovnice, pa školski pribor. Nemojte to raditi za njim.  Počnite s jednom ili dvije stvari – npr. tenisicama i jaknom. Nakon što ga pohvalite svaki put kad to napravi dobro i vi vidite da je taj dio naučio, možete dodati nove zadatke. Dijete treba imati svoje obaveze u kući. Odnijeti smeće, otići do trgovine, ako nije opasno

Razvoj motorike

Omogućite djetetu da koristi olovku, plastelin, boje, škare, da izrezuje i lijepi. Ljevoruki pišu lijevom rukom. I neka tako ostane. Rezanje škaricama izvrsna je vježba šake i prstiju, omogućuje vježbanje prstiju kojima će kasnije dijete držati olovku. Škare, ako se pravilno koriste nisu opasne. Tupim škarama nitko ne može odrezati papir. Od novinskog papira mogu se napraviti duge trakice za neki ukras.

Savjeti

•          Ne očekujte  da vaše dijete ostvari vaše neostvarene ambicije i želje

Ne šaljite dijete uporno na balet ako ono to neće, na satove klavira ako mu ne ide vježbanje.

Tijekom školovanja se može dogoditi da dijete zaželi trenirati jedan sport, ubrzo mu se iz nekog razloga ne sviđa, pa hoće drugi. Normalno je da se dijete traži. Želi isprobavati.

•          Usporedba

Ne uspoređujte dijete sa ostalom djecom. Svatko napreduje različito. Ne uspoređujte dijete sa svojom vlastitom djecom (braćom i sestrama)

Veselite se svakom uspjehu djeteta. Naučite ga da se osjeća zadovoljnim poslije dobro obavljenog posla. Neka bude što samostalnije u pojedinim situacijama, a vaša briga neka bude stalna.

•          Nikad ne ogovarajte nastavnika pred djetetom

Rušeći tuđi autoritet, rušite autoritet, pa onda i svoj vlastiti.

•          Praćenje djece u školu

Već sada preporučam roditeljima koji to mogu da pri planiranju godišnjeg odmora planiraju tjedan dana rujna. U tom periodu je obično nastava kraća, pa se postupno produljuje, iako produženi boravak počinje s radom odmah s početkom nastave.

Dijete treba pratiti u početku u školu. Pješke, ne automobilom i ne noseći mu torbu. Treba ga upozoriti na sve opasnosti na putu do škole i obrnuto. Birajte uvijek manje opasan put, pa makar bio i duži.

•          Dozvolite im da se koriste računalom

Psihičke funkcije sedmogodišnjaka

Pažnja

Od svega što djeca vide, čuju, osjete u njihovu svijest ulazi samo ono na što paze. Pažnja je bitna funkcija intelektualne razvijenosti. Kod sedmogodišnjaka je pažnja još uvije nenamjerna. To utječe na metode rada u školi. Zato nastava mora biti privlačna. U ovom period pažnja djeteta traje svega desetak minuta, stoga se i izmjenjuju aktivnosti  unutar jednog školskog sata nekoliko puta. Takav mora biti i rad kod kuće. Nije im pažnja kod kuće ništa veća. Da bi produžavali postepeno vrijeme koncentracije pažnje poželjno bi bilo igrati se s njima igara u kojima se traži usmjerenost pažnje i igrati se s jednom igračkom duže vrijeme. Na primjer slaganje puzzli.

Percepcija

Gledanje na svijet oko sebe je u ovom period još neelastično. To može smetati kod početnog čitanja i pisanja. Tiskana slova p, b, d može doživljavati kao isti znak, crtica i trbuščić. Slično je sa n i u, slično je sa brojevima 6 i 9, sa A i V. To najbolje možemo uočiti na dječjem crtežu. Na primjer na crtežu kuće dominira veliki dimnjak, na crtežu čovjeka dominira velika dugmad dok se bitni dijelovi lica jedva naziru.

Mišljenje

Za uspješan početak školovanja važne su misaone funkcije djeteta. Za ovaj uzrast djece najkarakterističnije  je mišljenje koje se zasniva na iskustvu. A iskustva su u ovom periodu jako različita. A oni nisu u stanju generalizirati. Dijete je centar svijeta jedne obitelji. Dosad su mu se neke pojave tako i objašnjavale. Pčela je skupila med za njega. Koka je snijela jaje da ga ti pojedeš. I sad ulazi u svijet gdje je to činjeno i za drugu djecu.

Pamćenje

Razvijeno je kratkoročno pamćenje, a ono je  povezano sa brzim zaboravljanjem. Vježba se ponavljanjem pjesmica.

Motivacija

Dijete je motivirano jedino željom za priznanjem odraslih. Na tu činjenicu treba stalno paziti te im omogućiti mnogo pozitivnih emocija. Ako je ta vanjska motivacija postignuta, onda imamo već dva mehanizma učenja razvijena : identifikaciju i imitaciju.

Odgovori na učestala pitanja roditelja:

•          Na početku školovanja ili prije može se pojaviti noćno mokrenje, jer je djetetov emocionalni život postao buran. Ako se to dogodi ne raspravljajte o mokrenju u prisustvu djeteta. Upozorite ostale ukućane. Vodite računa da se dijete radi toga osjeća nesigurno. Ne odvikavajte ga silom od mokrenja. Svaka sila izaziva još veću protusilu. Ne uskraćujte mu tekućinu (to je kazna). Neka spava u čistom krevetu, a ne u krevetu obložen starim krpama, gumom – takav je krevet pripremljen za mokrenje. Ako se u obitelji jave nesuglasice i prepirke dijete to može doživjeti na svoj način i “rasplakati se kroz mjehurić”

•          Na početku školovanja često se događa da se dijete počne uvlačiti noću roditeljima u  krevet.  Dijete je sigurnije kod vas. Život mu je postao drugačiji, burniji. Osjeća to i u snu. Kod vas se osjeća sigurnim. Ne izbacujte ga iz topline vašeg kreveta usred noći.

•          Boca s dudom je  nešto što su neki roditelji zadržali jer je to jedini način da im dijete popije mlijeko. U svakom slučaju, ne spominjući ortodontske  poteškoće, nego samo psihološke, boce se svakako treba riješiti prije polaska u školu.

•          Dijete ne mora znati čitati i pisati prije škole. To će naučiti u školi. Neka će djeca spontano započeti procese čitanja i pisanja prije škole, bilo bi pogrešno u takvim slučajevima uskraćivati im to poučavanje.

•          Neka se djeca boje polaska u školu. Mogu se osjećati tjeskobno. Mnogo je novih stvari odjednom. Dokučite čega se boji. Razgovarajte. I vi ste nekad prevladali taj strah.

•          Ako dijete ima problema s govorom potrebno je posjetiti logopeda. Čak 20-40% poteškoća u učenju čitanja i pisanja vezano je uz logopedske probleme koji se mogu relativno lako otkloniti.

•          Fizičku zrelost procjenjuje liječnik školske medicine koji na osnovu parametara rasta i razvoja određuje stupanj razvijenosti u odnosu na kronološku dob (mjerenje visine, težine, određivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, mišićna snaga...). Fizička zrelost je važna s obzirom na svakodnevne napore školskog života. Prvašići svakodnevno pješače od kuće do škole, na leđima nose školsku torbu, dugotrajno sjede u klupi. Na sistematskom pregledu provjerava se razvijenost osjetilnih organa, naročito vida i sluha.

•          Emocionalna zrelost pretpostavlja da su djetetove emocionalne reakcije primjerene situaciji, te da je razvilo odgovarajuću emocionalnu kontrolu, a socijalna zrelost uključuje vještine komunikacije s vršnjacima te  sposobnost odvajanja od roditelja

•          Sva djeca rođena od 1. travnja  do 31. ožujka tekuće godine su  školski  obveznici. Kriterij se zasniva na pretpostavci da su sva djeca tog uzrasta u fizičkom i psihičkom razvoju dostigla takav nivo da mogu zadovoljiti zahtjeve škole.

  Najbolja priprema za školu je igra:

•          u svakodnevnim situacijama zamolite dijete da vam doda tri bombona, dva tanjura, četiri naranče

•          zadaci u stilu veliko-malo, ispred – iza, gore – dolje, što ne pripada ovoj skupini

•          neka vam pomaže pri kuhanju i pečenju, a pritom koristite mjere dužine i težine

•          zajednički napravite kalendar - godišnjih doba, neka dijete oslika, a vaša priča ide vezano za obilježje tog doba

•          napravite s djetetom lanac od različite sirove  tjestenine ili šupljih kuglica, pri tom je bitno da dijete glasno broji  (uči brojati i razvija motoriku)

•          igrajmo se razvrstavanja, zbrajanja i oduzimanja – sakupimo kamenčiće, stare karte, čepove, kocke ili sl.

•          u šetnji neka vam čita brojeve na automobilskim tablicama

•          Na slovo, na slovo...je igra sa što više riječi naizmjenično, koja počinju sa zadanim slovom

•          Neka dijete nađe riječ koja se rimuje sa riječi koju ste zadali i obrnuto

•          Pogodi koga sam zamislio? – dijete postavlja pitanja, a vi odgovarate sa da ili ne

•          S naprednijom djecom možete igrati igre “kalodonta”

•          Analizu i sintezu riječi vježbamo s djetetom tako da usmeno rastavljamo riječ na slova:   k-u-ć-a,  m-o-r-e..

•          Izradite s djetetom kućnu slovaricu, koju kasnije možete i uvezati poput slikovnice. Na svako slovo abecede dijete može nacrtati ili zalijepiti iz časopisa što više predmeta s tim slovom

Prije polaska u školu dijete bi trebalo znati:

•          Ime i prezime

•          Adresu stanovanja

•          Bilo čiji  broj telefona člana obitelji

•          Imenovati boje

•          Brojanje do deset, time da zahvaća odjednom, bez prebojavanja 5 do 6 elemenata

•          Doba dana

•          Pozdravljanje njemu poznatih osoba

Predškolac je  osoba koja se razvija, koja se izgrađuje, koja još nema određene interese, nema izgrađene karakterne crte, ali je vrlo plastična. Može se nazrijeti temperament djeteta, brzina i snaga emocionalnog i intelektualnog reagiranja. Pokazuju već u ovoj dobi hoće li biti impulsivni, otvoreniji ili povučeniji, življi ili mirniji, “glavni” u društvu ili ne, ali sve te osobine temperamenta nisu faktor zrelosti za školu, a škola mora svakom djetetu omogućiti uspjeh

Nada Kegalj, psihologica Škole