Učenje nije isto što i čitanje, učenje je čitanje s namjerom da zapamtimo.

Danas je naučiti učiti  neophodno, jer je količina  znanja sve veća i jer se ono povećava golemom brzinom.

Pod strategijama učenja podrazumijevamo način na koji učenik upravlja svojim učenjem. Pri tom mora poznavati sebe, svoje osobine i sposobnosti. Već malo dijete procjenjuje može li i kako naučiti nešto.

Za uspješno učenje izuzetno je važno naše zdravstveno stanje, prehrana, boravak na zraku, fizička aktivnost, dovoljno sna…Budite zdravi i odmoreni.
Treba znati  da je motivacija jako važna za učenje. Motivacija može biti slaba ako je učenik kontinuirano neuspješan, ako je omalovažavan, ako se u školi osjeća loše, uplašeno, odbačeno, ako ima loša iskustva s vršnjacima,  ako ima osobne i obiteljske probleme s kojima ne može sam izaći na kraj..Tada je potrebno da se obrati osobi u koju ima povjerenja, da osvijesti poteškoću i suoči se s problemom.

Bolje pamtimo ono što ima značenje za nas. Ako mislimo da je ono što učimo nepotrebno, teže ćemo to naučiti.

Kad razgovaramo o temi Učiti kako učiti svakako treba najprije izdvojiti najčešće izgovore i opravdanja učenika za ne učenje.

Najčešći izgovori i opravdanja i kako sami sebi pomoći pri učenju

Neda mi se!

«Neda mi se» je jedna od najčešće izrečenih rečenica kod učenika  prije početka učenja. Mnogi čekaju  da ih uhvati volja za učenjem. Budete li čekali možda je nikad nećete dočekati. Jednostavno počnite učiti. Bez ikakve inspiracije. Najčešće se dogodi da to što počnete učiti i nije tako teško i  potakne vas  na daljnje učenje. Odgađanje učenja će vas opterećivati i bit će vam još teže početi. U životu nas najviše muče nedovršeni poslovi.

Gladan sam i žedan

Baš onda kad je vrijeme za učenje vi ste gladni, žedni ili morate na WC. Neka vam bude jasno da su to oblici izbjegavanja. Obavite sve to prije početka i jednostavno krenite učiti bez previše razmišljanja

Uf, kako je toga puno!

Ako vam se učini da je toga previše i da nećete biti u stanju to naučiti, sjetite se da su lekcije prilagođene vašem uzrastu i da vi to možete. Normalno je da ste obeshrabreni i da vam cijela lekcija  može izgledati jako velika i teška. Ali nemojte odustati. Naučite samo mali prvi dio te lekcije i već ćete se uvjeriti da uopće nije teško. A mali dio svakako možete naučiti. A kad naučite, uspjeh će vas potaknuti da prijeđete na drugi dio. I tako ćete malo po malo, naučiti cijelu lekciju. Isto vrijedi i za čitanje lektire. Ne dajte se obeshrabriti debljinom knjige.

Zašto, kad ću ionako dobiti lošu ocjenu!?

Ne poznajem nikoga tko je naučio i dobio jedan.  Možda nije dobio željenu ocjenu, ali možda nije dobro ni naučio. Budite optimisti. Vi ste djeca. Učenici. Napravite ciljeve, usmjerite se na aktivnost, riješite se napetosti, ne razmišljajte o tome što bi bilo kad bi bilo. Vesela i aktivna djeca s pozitivnim mislima  imaju bolji školski uspjeh, manje se ljute, imaju više prijatelja, tjelesno su i mentalno zdraviji, duže žive, postižu bolji rezultat u sportu i bolje se suočavaju sa stresom. 

Negativne i loše misli  (kao npr. kako je toga puno,,,, nikad neću stići!) možemo zaustaviti tako da počnemo misliti o nečem ohrabrujućem i pozitivnom, o nekoj osobi koja nam je podrška, kojoj vjerujemo ili o nekom mjestu gdje se osjećamo dobro

Previše vremena provodim za knjigom

Naravno, ako vam je knjiga otvorena, a vi ste sat vremena na Facebooku, pa sat vremena tipkate po mobitelu, pa usput pogledate neku sapunicu na TV, i onda sve to računate kao učenje. Ako vrijeme isplanirano za učenje, doista provedete učeći, nećete imati dojam da  stalno učite. Učiti nije uvijek lako. Ponekad morate učiti i ono što vam se ne sviđa i sigurno bi radije gledali film ili se družili s prijateljima. Zato se nakon učenja imate potpuno pravo nagraditi za ostvareni plan u učenju.

Ne volim učiti sam

Dobro je ponekad učiti s nekim u paru. Raspravljajući o onome što se uči s drugom osobom može znatno olakšati učenje. Zajedničko učenje djeluje i na vašu motivaciju. Prijatelj (a to može biti i roditelj ili stariji brat ili sestra) vam može objasniti nešto što vam nije jasno, a isto tako, dok vi tumačite njemu, možete sami sebi razjasniti neke stvari. Ponekad tek kada pokušamo nekoga drugoga naučiti, vidimo da baš i ne znamo tako dobro kako smo bili uvjereni da dobro znamo. Međutim, jako je važno da učenje u paru ne znači samo družiti se, pričati viceve i dogodovštine iz škole.

Moji prijatelji nikad ne uče

Ne vjerujte prijateljima da uče vrlo malo ili nikako. Ta je fraza popularna među mladima. Nije sramota priznati da si učio. Dapače, to je pohvalno. Ne vodite računa koliko je tko od njih izdvojio vremena za učenje. Svakom čovjeku je potrebno drugo vrijeme. Napravite plan sukladan vašim potrebama.

Neću stići, a sutra je kontrolni

Ako je ispit u petak, gradivo treba naučiti u ponedjeljak i utorak, a u četvrtak ponoviti. Vodite računa kada su vam ispiti i sukladno tome si rasporedite vrijeme. Potrebno je neko vrijeme da gradivo «slegne». Ako učite zadnji čas, postoji mogućnost da se informacije pomiješaju.

Ponavljanje je majka mudrosti

Ne brzajte kroz gradivo, već aktivno ponavljajte. Ne odustajte od učenja ako naiđete na dio gradiva koji ne razumijete. Pitajte nekoga. Što je neka informacija više puta ponovljena to je manji rizik da će u ispitnoj situaciji «nestati» iz pamćenja; definicije, pravila i ostalo što treba dobro naučiti poželjno je ponoviti još nekoliko puta nakon što je izgovorimo bez greške (ustvari ih treba  «prenaučiti») 

Budite realni

Razmislite što je najgore što vam se može dogoditi ako dobijete slabu ocjenu.  Morat ćete još jednom pisati test, morat ćete opet odgovarati, morate objasniti roditeljima i sl. Ništa od toga nije neostvarivo i nepopravljivo. 

Učenje uz glazbu

ako uz to još i pjevate onda vam nitko ne vjeruje da ozbiljno učite. Često čujemo kako učenici vole učiti uz glazbu, ali često je odabir glazbe potpuno pogrešan. U nekim istraživanjima glazba je pobudila mozak, ali postoji i mogućnost da glazba ometa, a da niste ni svjesni toga.  Nekima od vas učenje uz glazbu čini se nemogućim i nezamislivim. Drugi pak tvrde kako im baš glazba pojačava koncentraciju i pomaže ostati budnima.  I dok će riječi pjesama možda omesti koncentraciju, instrumentalne izvedbe zasigurno će pomoći postizanju maksimalne usredotočenosti na određene zadatke, pisanje radova i općenito, omogućiti da se u potpunosti usmjerite na učenje.

Za bolje pamćenje i brže učenje svakako treba izabrati nešto od klasične glazbe, ali nažalost mladi to rijetko slušaju. Opuštajuće i relaksirajuće za duh i tijelo može biti new age glazba, ali postoji opasnost da zaspete. Instrumentalni pop – rock dobar je pri učenju teksta napamet, jer nas njihov snažan ritam razbuđuje. Plemenska glazba donosi raznovrsnost zvukova i stvara pomalo ambijentalni ugođaj, pa djeluje stimulirajuće na naše moždane stanice.

Učenje na satu

Aktivno sudjelovanje, zapisivanje bilježaka, koncentrirano praćenje nastave na školskom satu znači manje vremena učiti kod kuće. Ako je rečeno nešto što ne razumijete, stavite oznaku upitnik i pri kraju sata zamolite nastavnika za dodatno objašnjenje te ga zapišite.  Pitajte nastavnika, a ne učenika pored sebe, tako ćete biti sigurni da ste dobili točan odgovor i neće se dogoditi da nastavnik misli kako niste pažljivi. Prepišite sve što je na ploči napisano, čak i ako je već zvonilo, a  niste stigli do kraja. Ako nešto niste stigli zapisati prepišite od nekog drugog učenika.

Razmišljanje o prijateljima, problemima, ljubavi, koncertima i utakmicama. ostavite za neko drugo vrijeme. Na nastavi slušajte ono što se priča  jer ćete  tako uštedjeti vrijeme učenja kod kuće.

Što je moguće češće se uključite u raspravu o gradivu i pitanjima koje nastavnik postavlja svim učenicima u razredu. Aktivnost na satu važna je za ukupni dojam koji će nastavnik steći o vama.

Kod pisanog ispitivanja

1. Sjetite se da ste učili i da ćete sigurno nešto znati.

2. „bacite oko” na cijeli test, pogledajte ima li zadataka na drugoj strani papira

3. pročitajte  sve zadatke, makar površno

4. najprije riješite zadatke koje znate

5. onda one koje djelomično znate

6. ako ne znate odgovoriti, pažljivo pročitajte više puta

7. ako vas uhvati panika, stanite na minutu i mirno dišite

8. Prije nego predate, još jednom provjerite cijeli test

9. ne oslanjajte se na šalbahtere ili prepisivanja od drugih,  uglavnom ih nastavnici ulove i 10. tada ćete osim jedinice imati i osjećaj srama.

Kod usmenog ispitivanja

Kada nastavnik ispituje druge učenika, zapisujte pitanja koja postavlja, jer će vam pomoći u ponavljanju. Pokušajte u sebi odgovarati na njih da provjerite svoje znanje.

Ako vas uznemiruje direktan pogled u nastavnika, možete gledati iznad ili pored njegove glave, ali pokušajte ne gledati u neku točku među učenicima jer to može navesti na krivi zaključak da vam netko šapće.

 Ako vas hvata trema ili strah pri usmenom odgovaranju imajte pri ruci olovku, spajalicu ili nešto drugo od školskog pribora (ne kemijsku olovku da ne bi nesvjesno s njom «škljocali»)

Najbolji lijek protiv treme i straha je dobro naučiti gradivo!

            Djeca pamte:

      Obavezno zapiši na poseban papir:

• Datume i događaje
• Nove riječi
• Definicije koje obavezno moraš upamtiti
• Ono što teško pamtiš
• Formule i pravila

     Papiriće stavi na vidljivo mjesto: iznad radnog stola, pored kompjutora

Tehnika učenja: 5P ( iz knjige dr. Jorga Knoblaucha).

1. PREGLEDAJ:

Kada dođete u nepoznati grad najbolje je prvo se popeti na toranj kako bi ga mogao upoznati i pregledati odozgo. Pri tome zapažate uočljive građevine, crkve, šire ulice i druge znamenitosti. Kada siđete na ulicu možete lako odrediti gdje se nalazite. Isto tako treba postupati s gradivom. Cijeli materijal se letimično pregleda. Letimičnim čitanjem dobivamo predodžbu o čemu se tu radi. Postavlja se najopćenitije pitanje: o čemu se ovdje radi? Pregledaju se naslovi, podnaslovi, crteži i ono što piše uz crteže. U većini slučajeva to su brze i sažete informacije. 

Iako je sažetak obično na kraju knjige, dobro je pročitati ga na početku.

2. PITAJ:

Postavljaju se pitanja uz materijal. Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko? Kako? Gdje? Što? Kada? Zašto?. Što se dobiva ovim korakom: koncentracija i motivacija. Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost, i nestrpljivo očekujemo odgovore autora. U svakom slučaju pitanja su dobra za ispit. Svaki naslov i  podnaslov može se pretvoriti u pitanje. Traže se u tekstu odgovori na postavljena  pitanja.

3. PROČITAJ:

      Imajte na umu da čitanje nije prvi nego treći korak. Zbog povećanja koncentracije potrebno je da obje noge budu na podu, a sjedenje na tvrdoj stolici povećava koncentraciju. Čitajte što brže možete. Prva razina čitanja je pronaći glavnu misao. Ako ne pronađete glavnu misao, druge razine nemaju bitan značaj. Preporučujemo korištenje markera s kojim se tekst jednostavno ističe. Podcrtava se i označava ono što treba zapamtiti, ono što je novo, ne ono što već znate. Ne podcrtavajte više od onog što je potrebno. Aktivno čitajte i budite budni. Samog sebe uvijek ponovno podsjećajte na to da želite razumjeti i zapamtiti pročitano. Pazite na tablice i ostale slike. Često slika prikazuje mnogo više od onoga što se riječima može iskazati
 

4. PROMISLI

Kod čitanja treba razmišljati što o tome već znamo, sjetiti se primjera, čemu je to slično, po čemu se   razlikuje od nečega. Dobro je stvarati slike u glavi prema pročitanome. Kada ste gotovi sa čitanjem podignite pogled s knjige i kažite svojim riječima što je pisac želio reći. Ponavljanje vlastitim riječima poboljšava stupanj zapamćenosti. Nemojte učiti napamet! Pamtite pisanjem bilješki sa strane. Pribilježiti vlastite primjedbe o glavnim mislima uz rub stranice. Glasno izgovarajte misli.

5. PONOVI SAŽETAK:

Ponavljajte sa zatvorenom knjigom. Odgovarajte na pitanja postavljena na početku. Odgovarajte punim rečenicama. Pokušajte nekome objasniti gradivo. Kada vam je potpuno jasan odgovor, koji možete izreći svojim riječima, ponovite još jednom sve i zapišite glavnu misao kao malu shemu.Svaki put kad nešto naučite trebali biste pročitano odmah provjeriti. Tako ćete spriječiti da isto zaboravite već istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije. Dobro je gradivo ponavljati u određenim vremenskim razmacima (nakon 2 dana, pa nakon 8 dana, pa 30 dana)

Tada prijeđite na čitanje sljedećeg odlomka.

Koja nam je hemisfera mozga dominantnija, ovise i stilovi učenja: očima, slušanjem, dodirom, mirisanjem, osjećajima, pokretima

Američki psiholog Roger Sperry dobio je Nobelovu nagradu za otkriće specijaliziranih hemisfera.

Lijeva polovica je zadužena za analizu

• logika –jasnoća
• Jezik-misli riječima
• Rukopis
• Fonetika
• Govor i recitiranje
• Slijed
• Slušanje
• Detalji i činjenice
• Slušne asocijacije

 Desna polovica je zadužena za sintezu

• Maštovitost
• Svjesnost prostora
• Oblici i uzorci
• Matematička računanja
• Osjetljivost na boje-likovno izražavanje
• Pjevanje i glazba
• Vizualizacija-razumije slikama
• Osjećaji i emocije