Na odmoru smo se svi opustili. Poremetile su nam se prehrambene i spavalačke navike. U tjednu prije početka nastave potrebno je svaki dan ustajati 10 – 15 minuta ranije. Zbog ljetnih vrućina mnogi su koristili poslijepodnevno spavanje, od kojeg se sada treba odviknuti zbog tempa života. Svakako treba brinuti o pravilnoj i raznolikoj prehrani s 5 do 6 obroka dnevno. Vodite računa da obitelj barem jedan obrok u danu pojede zajedno za stolom.

S obzirom na najavljene vrućine u školu treba dolaziti s bočicom vode.

Ljetna garderoba za plažu nije primjerena školskom ozračju. Škola je javna ustanova i potrebno je poštivati pravila odijevanja. Nije lijepo kad djevojčice dođu u školu otkrivenog trbuha i u kratkim hlačicama. Školska odjeća zahtjeva u prvom redu udobnost. Tijelo djeteta je već dovoljno opterećeno time što mora dugo sjediti. Neudobna odjeća će kod njega stvarati nemir. Ne treba pretjerivati s modom i posebnim odijevanjem, jer izdvajanje nije dobar preduvjet za prihvaćenost.

Nije potrebno s djecom ponavljati gradivo protekle školske godine. Učitelji znaju koliki su faktori zaboravljanja. Sustavno rade na ponavljanju i prisjećanju koliko  im je potrebno za usvajanje novog gradiva. Pogrešno rade oni učitelji koji učenicima odmah zadaju tzv.inicijalne ispite bez prethodnog ponavljanja. Ali oni služe samo da učitelji vide odakle mogu krenuti dalje s gradivom. Ocjena iz inicijalnog ispita smije biti upisana u imeniku samo bodovno i ne smije se računati u konačnu ocjenu.

Kupovanje udžbenika i školskog pribora, omotavanje i lijepljenje naljepnica s imenom treba biti zajedničko. Pri prelistavanju novih knjiga bilo bi poželjno da roditelj skrene pažnju na nešto zanimljivo i pobudi interes kod djeteta.

Najbolji povratak u školu nakon ljetnog odmora sigurno imaju oni učenici koji idu na „maturalac“. Nekoliko dana prije početka druže se s prijateljima iz razreda i učiteljima. To je najbolja priprema i uvođenje u nastavni proces.

Pobuditi veselje za školom igrom i pričom

• Pričajte im o svom školovanju, anegdotama, druženju i igri s vršnjacima (neugodne stvari  u ovom trenutku možete preskočiti).
• Igrajte se “školice”. Prepustite katkad djetetu ulogu učitelja.
• Igrajte se s djetetom društvenih igara u kojima se uče pravila i poštuje red. Takve će igre dijete naučiti prihvaćati pobjedu i poraz. Nemojte uvijek pobjeđivati, ali nemojte mu stalno puštati da pobjeđuje nezasluženo (Domino, Čovječe ne ljuti se, Memori, kartaške igre, Monopoli, Twister, igre slovima i riječima...)
• Omogućite dobru i konstruktivnu igračku.
• Nemojte mu braniti da se igra. Vaše dijete jest učenik, ali je i dalje dijete. Dozvolite mu igru.
• Organizirajte odlazak u kino, kazalište ili izlet. Tako stvarate djetetovo životno iskustvo.

Radno mjesto i dužnosti

Najnovije teorije učenja govore da dijete  moramo od početka učiti da uči na svakom mjestu i u svako vrijeme. Za razliku od tradicionalnog “uvijek na istom mjestu i u isto vrijeme. Ipak moramo pronaći kutak  gdje će držati svoj školski pribor.

Djetetove radne navike ćemo razviti ako ga naučimo da pospremi igračke, pa školski pribor. Nemojte to raditi za njim.  Počnite s jednom ili dvije stvari – npr. tenisicama i torbom. Pohvalite ga svaki put kad to napravi. Dodajte postupno nove zadatke. Dijete treba imati svoje obaveze u kući. Odnijeti smeće, otići do trgovine ako nije opasno i slično.

Slobodne aktivnosti

Razne likovne, glazbene, plesne , informatičke, jezične, tehničke ili sportske aktivnosti izvan škole bi bilo poželjno da dijete samo izabere. Ne brinite što ih često mijenja. Naravno da traže što najviše odgovara njihovim interesima i sposobnostima. Ne očekujte  da vaše dijete ostvari vaše neostvarene ambicije i želje. Ne šaljite dijete uporno na balet ako ono to neće, na satove klavira ako mu ne ide vježbanje.

Samostalnost i usmjerenost na zadatke

Rezultat modernog načina života danas je najčešće kratkotrajna pažnja. Stoga, učite dijete strpljivosti, uvedite mir i strukturu u njegov život, igrajte društvene igre, čitajte priče, kontrolirajte vrijeme za TV i kompjuterske igrice.

Samostalnost ćete razvijati vjerujući svom djetetu da može i da zna.

Samostalno dijete je samopouzdano, sretno i uspješno. Ono razvija emocionalnu i socijalnu zrelost jer je svjesno svojih mogućnosti. Roditelji imaju najvažniju ulogu u razvoju samostalnosti kod svog djeteta. Samostalno dijete nije dijete koje je prepušteno samo sebi, već naprotiv, to je dijete koje preuzima obaveze i odgovornosti primjerene svojoj dobi. To je dijete koje odrasta uz strpljenje i vjeru svojih roditelja.

Poticanje samostalnosti u početku znači  puno nereda i "potrošenog"  vremena, ali to je sjajna "investicija" za budućnost. Samostalna djeca mnogo se lakše snalaze u školi, a kasnije i u životu. Nemojte obavljati poslove umjesto djeteta.

Nesporazumi i problemi su  neizbježni u školi, kao i kod kuće, ali u tome ne mora biti ničeg tragičnog jer se kroz njih sazrijeva. Bitno je da odnosi budu prožeti toplom emocionalnom vezom, pa će se problemi i nesporazumi lakše rješavati.