OsPovijest na današnji dan
17. siječnja 2025.
1706. Na današnji dan slavi se rođendan Benjamin Franklina.
Benjamin Franklin, američki državnik, diplomat, izumitelj, znanstvenik, filozof, fizičar i ekonomist. Bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država i autora Deklaracije o neovisnosti.
Godine 1727. otvorio je tiskaru u Philadelphiji, i od 1729. izdavao Pennsylvania Gazette, koja je pod njegovim uredništvom postala najutjecajnijim listom u Americi i imala važnu ulogu u oblikovanju novinarstva.
Poznat je po svojim eksperimentima s elektricitetom i izumu gromobrana. Izumio je i brojne praktične predmete (vidi više), te je osnovao prve javne knjižnice u Americi. Pružao je potporu znanstvenim društvima, vatrogasnim službama i razvoju javnog obrazovanja.
“Vrijeme je novac” (“Time is money”) Franklin je napisao u svom eseju “Advice to a Young Tradesman” (“Savjet mladom trgovcu”) iz 1748. godine.
Franklin, osoba koju je krasila svestranost.
16. siječnja 2025.
1962. preminuo je Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt, jedan od najistaknutijih svjetski priznatih hrvatskih umjetnika. Izlagao je u gotovo svim svjetskim likovnim metropolama. Njegova djela često su inspirirana hrvatskom poviješću, kršćanstvom i narodnom tradicijom.
1853. rodio se André Michelin, francuski industrijalac i inovator, zaslužan za razvoj zamjenjivih guma na napuhavanja i jedan od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih guma. Poznat je i po osnivanju Michelin vodiča (franc. Guide Michelin) 1990. godine. Vodič je sadržavao informacije o benzinskim postajama, mehaničarima, hotelima i restoranima, a danas je najpoznatiji po Michelin zvjezdicama koje se dodjeljuju vrhunskim restoranima.
15. siječnja 2025.
1992. Europska Unija službeno je priznala neovisnost 
Hrvatske i Slovenije.
1929. rođen je Martin Luther King, američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
1895. u Sankt Peterburgu premijerno je izveden balet Labuđe jezero Pjotra Iljiča Čajkovskog.
14. siječnja 2025
1928. otvorene su II. Zimske olimpijske igre u St. Moritzu. To su bile prve prave Zimske olimpijske igre koje nisu održane u sklopu Ljetnih olimpijskih igara.
1900. izvedena je premijera opere “Tosca”, skladatelja Giacoma Puccinija. Održana je u Teatru Costanzi u Rimu.
1856. preminuo je grof Janko Drašković, hrvatski političar i jedan od inicijatora hrvatskog narodnog preporoda. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda.
13. siječnja 2025.
1992. Vatikan je priznao Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu.
1734. rođen je Luka Sorkočević, hrvatski skladatelj i diplomat, član Velikog vijeća Dubrovačke Republike.
1559. Elizabeta I. okrunjena je za kraljicu Engleske.
12. siječnja 2025.
1908. godine, s Eiffelovog tornja u Parizu, poslana je prva radijska poruka na veću udaljenost. Ovaj povijesni trenutak označio je važan korak u razvoju bežične komunikacije, a eksperiment je proveo Gustave Ferrié.
Toranj je završen 1889. godine i bio je najviša građevina na svijetu sve do 1930. godine.
1976. preminula je Agatha Christie, jedna od najpoznatijih autorica kriminalističkih romana u povijesti. Glavni junaci njezinih djela su poznati detektivi Hercule Poirot i Miss Marple.
Tijekom svoje karijere napisala je 66 detektivskih romana, 14 zbirki kratkih priča i najduže izvođenu kazališnu predstavu na svijetu, “Mišolovku” (The Mousetrap). Najpoznatijih djela Agathe Christie su “Ubojstvo u Orient Expressu”, “Deset malih crnaca”,”Smrt na Nilu”, “Mišolovka”…
Zanimljivo i malo poznato, Christie u djelu “Ubojstvo u Orient Expresu” sam vrhunac radnje smjestila je u Hrvatsku. Radnja doseže vrhunac kada vlak zapne u snježnoj oluji negdje kod Slavonskog Broda.
11. siječnja 2025.
1850. u malom istarskom selu Brseču rođen je Eugen Kumičić, bio je hrvatski književnik i političar. Gimnaziju je završio u Rijeci te počeo studirati medicinu u Pragu ali prelazi u Beč gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju. Zapošljava se kao srednjoškolski profesor u Zagrebu. Od 1884. godine je kao pravaš više puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor. U Kraljevici pokreće list Primorac te uređuje Hrvatsku vilu (1882. – 1883.) i Hrvatsku (1887. – 1888). Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. “Pod puškom” se smatra Kumičićevim najboljim djelom. Pisao je pod pseudonimom Jenio Sisolski.
1922. Leonard Thompson, dječak iz Toronta prvi je liječen inzulinom. Bolovao je od dijabetesa tipa 1. Leonard Thompsonov slučaj označava prekretnicu u povijesti medicine i borbi protiv dijabetesa. Za otkriće inzulina, Frederick Banting i John Macleod dobili su Nobelovu nagradu za medicinu 1923. godine.
10. siječnja 2025.
1835. godine uz drugi broj Novina Horvatzkih, izlazi i njihov književni prilog: Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka – bio je to prvi hrvatski književni i kulturni list.
U 10. broju “Danicze Horvatzke, Slavonzke y Dalmatinzke” (14. ožujka 1835.) objavljena je pjesma Antuna Mihanovića: “Horvatska domovina”, koja će, s naslovom prema svom prvom stihu “Lijepa naša domovino”, postati hrvatskom himnom.
1836. godine mijenja naziv u Danica ilirska. Pokrenuo ju je Ljudevit Gaj kao tjedni prilog Novinama horvatzkim. Od broja 29, objavljenog 25. srpnja 1835., novine uvode štokavštinu kao književni jezik te sukladno novom pravopisu mijenjaju naslov u Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.
1971. preminula je Gabrielle Coco Chanel, francuska modna kreatorica, najznačajnija osoba modnog dizajna u 20. stoljeću.
Najviše se pamti po parfemu Chanel No. 5, koji je lansiran 1923. godine, i Chanel odijelu koji se sastoji od suknje do koljena i sakoa. Coco je 1926. dizajnirala malu crnu haljinu koja će ući u povijest mode uz bisernu ogrlicu kao modni dodatak i vječni dodir elegancije i stila.
1902. rođen je Dobriša Cesarić, jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Djetinjstvo je Cesarić proveo u Osijeku, a poslije se njegova obitelj preselila u Zagreb, grad koji mu je postao drugi zavičaj i neiscrpno vrelo pjesničkih tema. U književnosti se prvi put, kao četrnaestogodišnjak, pojavio 1916. godine pjesmom “I ja ljubim…”
Prevodio je djela s njemačkog, ruskog, mađarskog, talijanskog i bugarskog jezika.
1863. u Londonu je otvorena prva podzemna željeznica na svijetu. Metropolitan Railway (danas dio londonske podzemne željeznice, poznate kao “the Tube”). Prvotna linija bila je duga 6 km. Spajala je stanice Paddington (Bishop’s Road) i Farringdon Street. Poznata Baker street bila je jedna od stanica.