Os
Povijest na današnji dan
31. siječnja 2025.
1958. godine SAD je uspješno lansirao svoj prvi satelit, Explorer I, označivši početak američkog sudjelovanja u svemirskoj utrci.
1808. godine ukinuta je Dubrovačka Republika, čime je završila njezina višestoljetna samostalnost.
30. siječnja 2025.
1975. godine u Mađarskoj patentirana je Rubikova kocka pod nazivom “Čarobna kocka” (Bűvös Kocka). Patent je podnio Ernő Rubik (mađarski kipar i profesor arhitekture), a kasnije je licencirana i preimenovana u Rubikovu kocku kada je postala svjetski popularna krajem 1970-ih i početkom 1980-ih.
Danas je nezaobilazan dio speedcubing natjecanja, gdje natjecatelji rješavaju, slažu
kocku u rekordno kratkom vremenu, trenutni svjetski rekord je manje od 4 sekunde.
Rubikova kocka koristi se u edukaciji za razvoj logičkog razmišljanja i prostorne
inteligencije.
Koliko puta ste pokušali složiti Rubikovu kocku?
29. siječnja 2025.
1886. godine Karl Benz prijavio je patent za svoj “Motorwagen”, koji se smatra prvim pravim automobilom u povijesti. Motor na prvom automobilu imao je jedan cilindar sa 954 kubika i 0,8 KS te je mogao je postići brzinu od 16 km/h.
Ovaj događaj označio je početak modernog automobilizma.
28. siječnja 2025.
1958. patentirane su suvremene Lego-kocke izrađene od plastike, a njihova je osnovna forma ostala gotovo nepromijenjena do danas.
Patent je registrirao Ole Kirk Christiansen (danski stolar), osnivač danske tvrtke LEGO, zajedno sa svojim timom. Ključna inovacija bila je u dizajnu kocki s unutarnjim cilindričnim sustavom spajanja, koji im je omogućio čvrsto i stabilno povezivanje.
Vrlo je zanimljivo da Lego-kocke iz 1958. godine i dalje savršeno pristaju uz današnje kocke, što govori o iznimno promišljenom i univerzalnom dizajnu. Lego je postao globalni fenomen i jedan od najpopularnijih igračaka u povijesti, razvijajući kreativnost i maštu kod djece i odraslih diljem svijeta.
Čarolija Lego-kocke, ove kocke nisu samo igračka, već i alat za učenje, inženjering i umjetničko izražavanje.
27. siječnja 2025.
1832. godine rodio se Lewis Carroll (pravim imenom Charles Lutwidge Dodgson) u Daresburyju, Engleska. Bio je engleski pisac, pjesnik, matematičar, logičar, najpoznatiji po svojim klasičnim djelima “Alisa u Zemlji čudesa” (1865.) i njegovom nastavku “Kroz ogledalo i što je Alisa ondje pronašla” (1871.).
Carroll je bio fasciniran zagonetkama i logikom, igri riječima što se očituje u njegovim pričama. Njegova djela sadrže elemente apsurda i fantazije, a likovi poput Šeširdžije, Bijelog Zeca i Kraljice Srca postali su ikone svjetske književnosti.
Osim što je bio talentiran pisac, Carroll je bio briljantan matematičar i predavao je matematiku na Christ Church Collegeu u Oxfordu.
1756. godine rodio se Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski skladatelj i jedan od najvećih glazbenih genija u povijesti.
Rođen u Salzburgu (Salzburška nadbiskupija), Mozart je pokazao izuzetan talent već u ranom djetinjstvu, skladajući prve skladbe s pet godina. Kao dijete, nastupao je pred europskim kraljevskim dvorovima, gdje je zadivio svojim virtuoznim sviranjem na klaviru i violini. Njegov otac Leopold bio je ključna figura u njegovom glazbenom obrazovanju. Ukupan broj zabilježenih djela iznosi 626, uključujući simfonije, opere, koncertne skladbe, komornu glazbu i sakralna djela. Njegove najpoznatije opere su Figarov pir, Don Giovanni i Čarobna frula, koje se i danas izvode diljem svijeta. Njegovo posljednje remek-djelo, Requiem ostalo je nedovršeno. Ono što je sigurno jest da je Süssmayr imao ključnu ulogu u dovršavanju djela, koje je postalo jedno od najpoznatijih i najizvođenijih djela klasične glazbe.
Mozartova glazba ostaje neprolazna, utječući na generacije skladatelja i ljubitelja glazbe diljem svijeta.
26. siječnja 2025.
1905. godine pronađen je najveći dijamant na svijetu, poznat kao Cullinan.
Dijamant je težio nevjerojatnih 3.106,75 karata (621,35 grama). Cullinan je bio iznimno čist dijamant s visokom kvalitetom kristalne strukture. Njegova ogromna veličina učinila ga je jedinstvenim u povijesti, a do danas nijedan veći dijamant nije pronađen. Ovo otkriće odmah je postalo svjetska senzacija zbog svoje veličine, kvalitete i simbolike.
Pronađen je u rudniku Premier Mine (danas Cullinan Mine), smještenom u blizini Pretorije u Južnoj Africi. Nakon pronalaska, Cullinan je kupljen od vlade Transvaala i darovan kralju Edwardu VII u znak lojalnosti prema britanskoj monarhiji. Kada je Cullinan poslan iz Južne Afrike u Veliku Britaniju, stavljena je lažna replika na brod uz veliku sigurnosnu pratnju kako bi se zavarao svaki potencijalni lopov. Pravi dijamant poslan je u običnoj kutiji, običnom poštom 
.
Dijamant je poslan u Amsterdam na obradu i rezanje, što je bio izuzetno zahtjevan proces te je podijeljen u 9 većih i 96 manjih komada. Svi ovi dijamanti danas su dio britanskog kraljevskog nakita.
25. siječnja 2025.
2004. NASA-in rover Opportunity uspješno je sletio na površinu Marsa, započevši misiju istraživanja Crvenog planeta. Opportunity je sletio u krater Eagle, unutar široke ravnice zvane Meridiani Planum. Glavni cilj misije bio je istraživanje geologije Marsa, osobito pronalazak dokaza o prisutnosti vode u prošlosti planeta. Istraživanjem tla, stijena i okoliša Opportunity je trebao odgovoriti na pitanje je li Mars u nekom trenutku svoje povijesti mogao podržavati život. Opportunity je otkrio minerale, poput hematita, koji su nastali u prisutnosti tekuće vode. To je bio ključni dokaz da je Mars u prošlosti imao vodena okruženja, što bi moglo značiti da su postojali uvjeti za život. Opportunity je radio nevjerojatnih 14 godina, sve do 10. lipnja 2018., kada je izgubio kontakt zbog velike pješčane oluje koja je prekrila Mars. Tijekom tih godina, rover je poslao ogromnu količinu podataka i slika koje su revolucionirale naše razumijevanje Marsa. Posljednja poruka, prema podacima koje je poslao, bila je interpretirana kao emotivna izjava: “Moja baterija je slaba, a oko mene je tama”, što je dodatno učvrstilo njegov status u popularnoj kulturi kao heroja svemirskih istraživanja.
1924. U Chamonixu, Francuska, otvoren je “Međunarodni tjedan zimskih sportova”, koji je kasnije priznat kao prve Zimske olimpijske igre.
1882. godine rođena je Virginia Woolf, engleska književnica. Bila je jedna od najvažnijih književnica 20. stoljeća, poznata po svom inovativnom stilu pisanja i utjecaju na modernistički pokret u književnosti.
24. siječnja 2025.
1906. Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu.
Rođen je u Liptovskom Mikulašu u današnjoj Slovačkoj, a školovao se u Beču i Dresdenu, gdje je diplomirao kemiju. Nakon što se 1900. godine preselio u Zagreb, postao je naturalizirani hrvatski državljanin i pridodao imenu “Slavoljub” kao izraz svoje odanosti Hrvatskoj.
Njegovo djelo obuhvaća veliki broj izuma, preko 80 prijavljenih patenata iz područja mehanike, kemije, fizike i zrakoplovstva. Neki od najpoznatijih su mehanička olovka, te nalivpero, zatim prvi termofor, termos boca, rotaciona četkica za zube, kočnice za vagone, anodna baterija, preparati ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima, uređaj za mjerenje protoka tekućina, plastične mase ebonita za izradu gramofonskih ploča, prislušna sprava te desetaka drugih postignuća.
Usporedno s tim aktivnostima, ing. Penkala intenzivno se bavi aeronautikom. U Kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti prijavljuje patentni spis svog aviona 10. prosinca 1909. godine, a u narednom periodu izrađuje i zrakoplov po svojim zamislima i nacrtima koji dovršava 1910. godine. U povijesni razvoj našeg zrakoplovstva Penkala je ušao kao konstruktor prvog hrvatskog aviona.
Josip Rogin prvi je Hrvat koji je u SAD-u patentirao nove sorte ruža, jedna od njih nosi ime velikog izumitelja u povijesti Hrvatske „Slavoljub Penkala”.
23. siječnja 2025.
1857. godine rodio se veliki hrvatski znanstvenik, Andrija Mohorovičić.
Osnovnu školu završio je u rodnom Voloskom, a gimnaziju u Rijeci. Nakon što je u Pragu 1879. diplomirao matematiku i fiziku, radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku. Rad u Nautičkoj školi u Bakru bio je odlučujući za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića. Tu se prvi put susreo sa meteorologijom koju je predavao učenicima Nautičke škole, te se počeo dublje baviti tom znanošću.
Ovaj istaknuti geofizičar, meteorolog i seizmolog ostavio je neizbrisiv trag u znanosti. Mohorovičić je 1909. godine otkrio sloj unutar Zemljine kore koji razdvaja koru od plašta. Taj sloj nosi njegovo ime i naziva se Mohorovičićev diskontinuitet ili jednostavno Moho sloj. Ovo otkriće proizašlo je iz analize seizmičkih valova tijekom potresa 1909. godine, što ga je učinilo jednim od osnivača moderne seizmologije. Prije nego što se posvetio seizmologiji, bavio se meteorologijom te je uspostavio jedan od prvih meteoroloških sustava u Hrvatskoj. Bio je ravnatelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu (današnji Geofizički zavod pri PMF-u). Njegovo interdisciplinarno djelovanje obuhvaćalo je proučavanje fizičkih procesa unutar Zemlje, atmosfere i prirodnih fenomena.
Pročitaj više:
https://moja-rijeka.eu/rijeka_biografije_mohorovicic_andrija.html
22. siječnja 2025.
1901. preminula je kraljica Victoria u Osborne Houseu na otoku Wight. Imala je 81 godinu, a njezina smrt označila je kraj viktorijanskog doba, razdoblja koje je obilježilo britansku povijest, kulturu, industrijalizaciju i širenje Britanskog imperija.
Biila je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. godine, vladajući čak 63 godine i 216 dana, što je tada bilo najduže razdoblje vladavine u povijesti britanske monarhije (rekord je kasnije nadmašila kraljica Elizabeta II.). Tijekom njezine vladavine, Britanija je doživjela industrijsku revoluciju, kolonijalnu ekspanziju te razvoj modernih društvenih, političkih i ekonomskih institucija.
1506. godine osnovana je Švicarska garda, poznata kao osobna straža pape. Švicarci su u to vrijeme bili poznati po svojoj vojnoj vještini i lojalnosti. Danas su članovi garde poznati i po svojim upečatljivim renesansnim uniformama u bojama plave, crvene i žute, koje su često povezane s dizajnom Michelangela.
21. siječnja 2025.
1899. godine tvrtka Opel započela je s proizvodnjom automobila, prelazeći s proizvodnje šivačih mašina, bicikala na automobile. Osnovao ju je Adam Opel u Rüsselsheimu, Hesse, Njemačka. Prvi automobili dizajnirani su 1898. godine, ti automobili nisu bili vrlo uspješni (isporučeno je ukupno 65 automobila). Tvrtka je prvi put pokazala automobile svog dizajna na sajmu automobila u Hamburgu 1902. godine .
1911. godine u Monte Carlu održan je prvi auto-reli, događaj koji je postao tradicionalan i prestižan u svijetu automobilizma. Reli Monte Carlo, najstariji i jedan od najpoznatijih automobilskih relija na svijetu, prvi je put održan od 21. do 25. siječnja 1911. godine. Organizator događaja bio je Princ Albert I. od Monaka, koji je želio promovirati kneževinu Monako kao prestižnu turističku destinaciju tijekom zime. Cilj relija bio je privući turiste i pokazati ljepotu Monaka, dok je natjecanje istodobno testiralo vozila i vještine vozača. Prvi reli Monte Carlo okupio je 23 automobila iz različitih europskih gradova kao početnih točaka, uključujući Pariz, Bruxelles, Ženevu i Beč. Automobili su voziti do Monaka, pri čemu su ocjenjivani ne samo brzina, već i tehnička pouzdanost vozila te elegancija. Pobjedu je odnio vozač Henri Rougier, koji je vozio automobil marke Turcat-Méry.
20. siječnja 2025.
1946. rodio se David Keith Lynch, američki redatelj, scenarist, producent, vizualni umjetnik, slikar, glazbenik i glumac. Poznat po svom jedinstvenom stilu, često opisanom kao “nadrealistički” ili “sanjarski”, s elementima misterije, psihološke napetosti i simbolizma. Njegov rad i dalje inspirira filmaše, umjetnike i publiku diljem svijeta.
1920. rodio se Federico Fellini jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih talijanskih filmskih redatelja. Fellini je osvojio ukupno pet Oscara tijekom svoje karijere. Poznat je po spoju stvarnog i nadrealnog, često kroz bogate simboličke prizore i sanjarske sekvence. Njegovi filmovi su kombinacija autobiografskih elemenata, društvene kritike i maštovitog prikaza svijeta, što je rezultiralo izrazom “fellinijevski” kao opisom specifične estetske senzibilnosti. Riječ “paparazzi” popularizirana je zahvaljujući Fellinijevom filmu La Dolce Vita iz 1960. godine. Film se uvrštava u najvažnije filmove ikad snimljene.
Redateljima kao što su David Lynch, Tim Burton, Pedro Almodovar, Terry Gilliam bio je inspiracija za njihov rad.
1265. godine prvi je put sazvan Engleski parlament.
19. siječnja 2025.
1903. Tour de France prvi je put službeno predstavljen javnosti u pariškom sportskom časopisu L’Auto, koji je ujedno bio organizator utrke.
Najava utrke bila je dio promotivne kampanje časopisa kako bi se povećala njegova popularnost i prodaja, budući da je konkurirao drugom sportskom listu, Le Vélo. Časopis je pozvao bicikliste na sudjelovanje u velikoj utrci koja će se odvijati širom Francuske.
Organizatori su ponudili privlačne nagrade kako bi privukli sudionike – ukupni nagradni fond iznosio je 20.000 franaka, a pobjednik je dobio 6.075 franaka, što je tada bila iznimno velika svota.
1853. godine premijerno je izvedena opera Trubadur (Il Trovatore) Giuseppea Verdija u Teatru Apollo u Rimu.
1809. godine rođen je Edgar Allan Poe, poznati američki pisac, pjesnik i književni kritičar.
18. siječnja 2025.
1778. otkriveni su Havajski otoci. Kapetan James Cook na današnji je dan ugledao havajsko otočje, Cook je Havaje nazvao Sandwich Islands u čast svog pokrovitelja Johna Montagua, četvrtog grofa od Sandwicha. Ovo otkriće označilo je početak europskog kontakta s Havajima.
Havajska kultura poznata je po svom plesu hula, koji priča priče kroz pokret i izražavanje, te po ukuleleu, glazbalu koje je postalo simbol otoka. Osim toga, Aloha duh, koji predstavlja ljubav, mir i suosjećanje, temelj je svakodnevnog života na Havajima. Također su središte svjetskog turizma i simbol prirodnih ljepota.
17. siječnja 2025.
1706. Na današnji dan slavi se rođendan Benjamin Franklina.
Benjamin Franklin, američki državnik, diplomat, izumitelj, znanstvenik, filozof, fizičar i ekonomist. Bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država i autora Deklaracije o neovisnosti.
Godine 1727. otvorio je tiskaru u Philadelphiji, i od 1729. izdavao Pennsylvania Gazette, koja je pod njegovim uredništvom postala najutjecajnijim listom u Americi i imala važnu ulogu u oblikovanju novinarstva.
Poznat je po svojim eksperimentima s elektricitetom i izumu gromobrana. Izumio je i brojne praktične predmete (vidi više), te je osnovao prve javne knjižnice u Americi. Pružao je potporu znanstvenim društvima, vatrogasnim službama i razvoju javnog obrazovanja.
“Vrijeme je novac” (“Time is money”) Franklin je napisao u svom eseju “Advice to a Young Tradesman” (“Savjet mladom trgovcu”) iz 1748. godine.
Franklin, osoba koju je krasila svestranost.
16. siječnja 2025.
1962. preminuo je Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt, jedan od najistaknutijih svjetski priznatih hrvatskih umjetnika. Izlagao je u gotovo svim svjetskim likovnim metropolama. Njegova djela često su inspirirana hrvatskom poviješću, kršćanstvom i narodnom tradicijom.
1853. rodio se André Michelin, francuski industrijalac i inovator, zaslužan za razvoj zamjenjivih guma na napuhavanja i jedan od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih guma. Poznat je i po osnivanju Michelin vodiča (franc. Guide Michelin) 1990. godine. Vodič je sadržavao informacije o benzinskim postajama, mehaničarima, hotelima i restoranima, a danas je najpoznatiji po Michelin zvjezdicama koje se dodjeljuju vrhunskim restoranima.
15. siječnja 2025.
1992. Europska Unija službeno je priznala neovisnost 
Hrvatske i Slovenije.
1929. rođen je Martin Luther King, američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
1895. u Sankt Peterburgu premijerno je izveden balet Labuđe jezero Pjotra Iljiča Čajkovskog.
14. siječnja 2025
1928. otvorene su II. Zimske olimpijske igre u St. Moritzu. To su bile prve prave Zimske olimpijske igre koje nisu održane u sklopu Ljetnih olimpijskih igara.
1900. izvedena je premijera opere “Tosca”, skladatelja Giacoma Puccinija. Održana je u Teatru Costanzi u Rimu.
1856. preminuo je grof Janko Drašković, hrvatski političar i jedan od inicijatora hrvatskog narodnog preporoda. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda.
13. siječnja 2025.
1992. Vatikan je priznao Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu.
1734. rođen je Luka Sorkočević, hrvatski skladatelj i diplomat, član Velikog vijeća Dubrovačke Republike.
1559. Elizabeta I. okrunjena je za kraljicu Engleske.
12. siječnja 2025.
1908. godine, s Eiffelovog tornja u Parizu, poslana je prva radijska poruka na veću udaljenost. Ovaj povijesni trenutak označio je važan korak u razvoju bežične komunikacije, a eksperiment je proveo Gustave Ferrié.
Toranj je završen 1889. godine i bio je najviša građevina na svijetu sve do 1930. godine.
1976. preminula je Agatha Christie, jedna od najpoznatijih autorica kriminalističkih romana u povijesti. Glavni junaci njezinih djela su poznati detektivi Hercule Poirot i Miss Marple.
Tijekom svoje karijere napisala je 66 detektivskih romana, 14 zbirki kratkih priča i najduže izvođenu kazališnu predstavu na svijetu, “Mišolovku” (The Mousetrap). Najpoznatijih djela Agathe Christie su “Ubojstvo u Orient Expressu”, “Deset malih crnaca”,”Smrt na Nilu”, “Mišolovka”…
Zanimljivo i malo poznato, Christie u djelu “Ubojstvo u Orient Expresu” sam vrhunac radnje smjestila je u Hrvatsku. Radnja doseže vrhunac kada vlak zapne u snježnoj oluji negdje kod Slavonskog Broda.
11. siječnja 2025.
1850. u malom istarskom selu Brseču rođen je Eugen Kumičić, bio je hrvatski književnik i političar. Gimnaziju je završio u Rijeci te počeo studirati medicinu u Pragu ali prelazi u Beč gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju. Zapošljava se kao srednjoškolski profesor u Zagrebu. Od 1884. godine je kao pravaš više puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor. U Kraljevici pokreće list Primorac te uređuje Hrvatsku vilu (1882. – 1883.) i Hrvatsku (1887. – 1888). Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. “Pod puškom” se smatra Kumičićevim najboljim djelom. Pisao je pod pseudonimom Jenio Sisolski.
1922. Leonard Thompson, dječak iz Toronta prvi je liječen inzulinom. Bolovao je od dijabetesa tipa 1. Leonard Thompsonov slučaj označava prekretnicu u povijesti medicine i borbi protiv dijabetesa. Za otkriće inzulina, Frederick Banting i John Macleod dobili su Nobelovu nagradu za medicinu 1923. godine.
10. siječnja 2025.
1835. godine uz drugi broj Novina Horvatzkih, izlazi i njihov književni prilog: Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka – bio je to prvi hrvatski književni i kulturni list.
U 10. broju “Danicze Horvatzke, Slavonzke y Dalmatinzke” (14. ožujka 1835.) objavljena je pjesma Antuna Mihanovića: “Horvatska domovina”, koja će, s naslovom prema svom prvom stihu “Lijepa naša domovino”, postati hrvatskom himnom.
1836. godine mijenja naziv u Danica ilirska. Pokrenuo ju je Ljudevit Gaj kao tjedni prilog Novinama horvatzkim. Od broja 29, objavljenog 25. srpnja 1835., novine uvode štokavštinu kao književni jezik te sukladno novom pravopisu mijenjaju naslov u Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.
1971. preminula je Gabrielle Coco Chanel, francuska modna kreatorica, najznačajnija osoba modnog dizajna u 20. stoljeću.
Najviše se pamti po parfemu Chanel No. 5, koji je lansiran 1923. godine, i Chanel odijelu koji se sastoji od suknje do koljena i sakoa. Coco je 1926. dizajnirala malu crnu haljinu koja će ući u povijest mode uz bisernu ogrlicu kao modni dodatak i vječni dodir elegancije i stila.
1902. rođen je Dobriša Cesarić, jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Djetinjstvo je Cesarić proveo u Osijeku, a poslije se njegova obitelj preselila u Zagreb, grad koji mu je postao drugi zavičaj i neiscrpno vrelo pjesničkih tema. U književnosti se prvi put, kao četrnaestogodišnjak, pojavio 1916. godine pjesmom “I ja ljubim…”
Prevodio je djela s njemačkog, ruskog, mađarskog, talijanskog i bugarskog jezika.
1863. u Londonu je otvorena prva podzemna željeznica na svijetu. Metropolitan Railway (danas dio londonske podzemne željeznice, poznate kao “the Tube”). Prvotna linija bila je duga 6 km. Spajala je stanice Paddington (Bishop’s Road) i Farringdon Street. Poznata Baker street bila je jedna od stanica.