preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Vremenska prognoza

Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 11. 2011.

Ukupno: 409790
Ovaj mjesec: 909
Ovaj tjedan: 1050
Danas: 76
 

Mentalno zdravlje djece i mladih

Što je  mentalno zdravlje i zbog čega je važno?

Svjetska zdravstvena organizacija Zdravlje određuje kao stanje potpunoga tjelesnog, mentalnog (psihičkog) i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti (nemoći).

Svaka osoba može doživjeti psihičku uznemirenost ili kratkotrajne smetnje, ali i biti u opasnosti da se kod nje razvije zdravstveni problem ili mentalni poremećaj.

Često čujemo da se na spomen mentalnoga zdravlja pojavljuju asocijacije kao depresija, anksioznost, shizofrenija… To jesu razni poremećaji, odnosno bolesti. Mentalna bolest je stanje koje se dijagnosticira prema definiranim kliničkim kriterijima. Uglavnom uključuju snažne i dugotrajne smetnje u emocionalnom doživljavanju, mišljenju, zaključivanju i ponašanju te probleme funkcioniranja u svakodnevnim aktivnostima na poslu, školi i u obitelji.

Više od 70 % svih mentalnih bolesti može se dijagnosticirati prije  25. godine. Djetinjstvo i adolescencija presudno je vrijeme za prepoznavanje simptoma koji ukazuju na mentalnu bolest.

Prevencija mentalnoga zdravlja i poremećaja započinje većim razumijevanjem i prepoznavanjem ranih znakova i simptoma koji se često pojavljuju i u djetinjstvu, adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi. Važno je da odrasle osobe koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima imaju znanja i vještine kako bi im mogli dati podršku u nošenju sa svakodnevnim izazovima te pravodobno uočiti i razumjeti prve znakove mogućih problema u području mentalnoga zdravlja.

Važno je znati da mentalni problemi ne vode nužno u dugotrajne probleme mentalnoga zdravlja, ali ako se na njih ne reagira i osobi se ne pruži stručna pomoć i podrška, mogu se razviti u mentalnu bolest.

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje obuhvaća različite aspekte osobne dobrobiti:

 · emocionalnu dobrobit (osjećaji)

· psihičku dobrobit (pozitivno funkcioniranje)

· društvenu dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu)

· tjelesnu dobrobit (tjelesno zdravlje)

· duhovnu dobrobit (smisao života).

Mentalno zdravlje i mentalne bolesti nisu dva pola istog pravca.

Osobe s mentalnim bolestima mogu vratiti svoje zdravlje, odgovarajućom podrškom i pomoći. Potpuni isto kao što tjelesno zdrava osoba može imati manje zdravstvene probleme (npr. bol u koljenu ili leđima) i mentalno zdrava osoba može doživjeti emocionalni problem ili više njih, odnosno imati psihičke smetnje.

Što su mogući razlozi odgađanja traženja pomoći? Razlozi koji dovode do odgađanja traženja pomoći ili do netraženja pomoći višestruki su. Česti je razlog odgađanja ili netraženja pomoći stigma koja prati osobe s problemima mentalnoga zdravlja. Bojazan od osude i podcjenjivanja okoline i društva (prijatelja, kolega na radnome mjestu, obitelji…) sprječava obraćanje stručnjacima s molbom za pomoć i podršku. Sljedeći je razlog odgađanja traženja stručne pomoći, a katkad i odbijanje liječenja, nedostatak informacija i znanja potrebnih za prepoznavanje obilježja mentalno zdravstvenih problema i moguće mentalne bolesti.

Djeca s problemima mentalnoga zdravlja posebno su ranjiva i izložena brojnim preprekama u društvu zbog stigme, izolacije i diskriminacije.

Dokazano je  da je najučinkovitija preventiva:

· bolje znanje o mentalnome zdravlju i mentalnim poremećajima

· bolje znanje o prirodi problema mentalnoga zdravlja i mentalnih poremećaja

· znanje o tome kako i gdje tražiti pomoć

· pozitivniji stavovi o stručnoj pomoći i ishodima tretmana

 

Zašto je važno mentalno zdravlje djece i mladih?

Biti mentalno zdrav znači imati sposobnost uspješnoga djelovanja, što znači biti

produktivan u aktivnostima, imati ispunjene odnose s ljudima, suočavati se s problemima i biti spreman na promjenu.

Djeca i mladi tijekom odrastanja i sazrijevanja još uvijek uče kako se koristiti svojim sposobnostima da bi uspješno rješavali životne izazove. Psihičke smetnje remete to učenje i narušavaju odnose s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima te otežavaju uspješno obavljanje školskih obveza.

Školski neuspjeh može biti okidač za pojavljivanje različitih problema

mentalnoga zdravlja, ali i obrnuto: narušeno mentalno zdravlje može snažno utjecati na školski uspjeh.

Učenici s problemima mentalnoga zdravlja (npr. problemima povezanima s anksioznošću ili depresivnošću) vrlo će vjerojatno imati lošiji školski uspjeh, manje će sudjelovati u nastavi, imat će problematičnije vršnjačke odnose i češće će odustajati od školovanja.

Preduvjet je dobroga mentalnog zdravlja djece i adolescenta usklađen

intelektualni, emocionalni, socijalni i zdravstveni razvoj.

Uloga obitelji i drugih važnih osoba u okruženju u kojemu učenici odrastaju i uče je njegovati zaštitne mehanizme i sigurno okruženje za razvoj.

Procjenjuje se da je među učenicima oko 20 % onih koji imaju psihičke smetnje koje su toliko jake da im ometaju svakodnevni život i školovanje. Njih 10 % ima klinički značajno izražene simptome! U razrednome odjelu od 25 učenika njih 5 suočava se s problemima mentalnoga zdravlja koje mogu otežavati učenje, ali i odnose s učiteljima, vršnjacima i roditeljima! Od njih 5 s problemima mentalnoga zdravlja samo jedan dobiva stručnu pomoć.

Najrašireniji problemi povezani su s anksioznim poremećajima. Procjenjuje se da se udio anksioznih poremećaja u dječjoj dobi i adolescenciji kreće od 10 do 20 % dok je udio depresije od 1 do 3 % u dječjoj dobi te raste na 8 do 9 % u adolescenciji.

Podatci Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju da se 50 % svih mentalnih poremećaja pojavljuje do 14. godine, a anksiozni poremećaj već u razdoblju od 6. do 14. godine.

 

Za primjer navodimo neke karakteristike ponašanja učenika koji ima tegobe povezane s depresijom:

• razdražljivo, hirovito raspoloženje, pojačana plačljivost, tužno raspoloženje,

izostanak doživljaja sreće, ljutnja, jaki izljevi bijesa pri minimalnim podražajima

• osjećaj dosade, gubitak zanimanja za igru i sport, napuštanje ranije ugodnih

aktivnosti

• nemogućnost postizanja razvojno očekivane tjelesne mase, kod adolescenata

često prejedanje i porast tjelesne mase(ili obrnuto)

• poteškoće mirovanja, izdržavanja mirnoga sjedenja, stalno koračanje ili

naglašena usporenost s oskudnim spontanim pokretima

• stalan umor, osjećaj niske energije, lijenosti, poteškoće sa spavanjem

• pad učinkovitosti u školi zbog smanjene motivacije, sposobnosti koncentracije,

čestih izostanaka

• izjave kao što su: „nitko me ne voli”, „svi me mrze”, „glup sam”, beznadnost,

samokritičnost, okrivljavanje sebe za događaje koji su izvan vlastite kontrole

• učestala razmišljanja i pričanja o smrti, pisanje i crteži o smrti, darivanje

omiljenih stvari i igračaka, autodestruktivno ponašanje

• pritužbe na bolove – kod 70 % oboljelih od depresije: glavobolja, bol u trbuhu i

bolovi u mišićima i kostima

• bježanje od kuće

• pretjerana osjetljivost na odbacivanje, društvena izolacija, poteškoće u

odnosima s vršnjacima i članovima obitelji.

 

Tko učeniku može pomoći?

  • Stručnjaci za mentalno zdravlje

Istraživanje o prepoznavanju depresivnosti i spremnosti na pružanje podrške i pomoći učenicima sa specifičnim depresivnim smetnjama od odgojno-obrazovnih djelatnika provedeno 2017. godine u Hrvatskoj pokazalo je da najveći udio odgojno-obrazovnih djelatnika smatra korisnim izvorom pomoći učenicima one najbliže i najdostupnije stručnjake – stručne suradnike u školama.

Posebno su važna karika u suradnji s roditeljima.

  • Učitelji - bez obzira na struku kojoj pripadaju, svi su oni vrijedan  izvor podrške i pomoći i učenicima i roditeljima.
  • Roditelji

 

Dragi roditelji, najvažnije je razviti kod djece otpornost.

Otpornost se odnosi na pozitivnu prilagodbu i oporavak kad doživimo neko

neugodno iskustvo. Otpornost nije statična i nitko nije (ne)otporan cijelo vrijeme. To je proces koji se događa u vremenu, mijenja se i razvija, stalno je u međudjelovanju s nevoljama i promjenama životnih okolnosti i najčešće je rezultat interakcije osobnih obilježja i obilježja okoline.

Istraživanja pokazuju da je svakomu djetetu moguće pomoći da razvije, usvoji i

iskoristi vještine i sredstva koja su mu potrebna za rast i razvoj u raznim aspektima života usprkos neugodnim preprekama i izazovima koji se mogu pojaviti.

Uobičajeno, svakodnevno doživljavanje problema i njihovo rješavanje dio je zdravoga razvojnog puta i učenja. Na tome putu događaju se različiti pokušaji koji dovode do uspjeha ili neuspjeha. Također, doživljavaju se i različita emocionalna stanja ugode (radost, ponos) ili neugode (razočaranje, sram). Podrškom i savjetima prijatelja, roditelja, učitelja ili drugih izvora (mediji) djeca i mladi uče strategije učinkovitoga suočavanja sa stresom i izgrađuju otpornost.

Neugodne emocije koje proizlaze iz primjerenoga odgovora na događaj koji

se procjenjuje kao prijetnja (npr. javni nastup) nisu znak lošega mentalnog

zdravlja, nego su prirodna (ljudska, uobičajena) reakcija na neku nevolju.

 

Biti uz dijete

Prva pomoć i podrška u području mentalnoga zdravlja podrazumijeva pažljiv, brižan i suosjećajan pristup i razgovor s osobom koji uključuje:

· smirivanje, ohrabrivanje i pružanje nade

· slušanje, bez zahtijevanja i pritiska da osoba govori

· pružanje osjećaja sigurnosti

· utvrđivanje potreba osobe

· podržavanje povezivanja s drugima, olakšavanje dostupnosti socijalne i emocionalne podrške

· olakšavanje dostupnosti informacija o tome gdje potražiti stručnu pomoć

· stvaranje osjećaja da je osoba sposobna pomoći sama sebi.

 

 

Što možemo reći djeci i mladima:

• Bavi se tjelesnom aktivnošću.

• Koristi se tehnikama opuštanja.

• Osloni se na prijatelja ili člana obitelji za podršku i razgovor ,

  • Razmisli tko ti može pružiti potporu: pouzdani prijatelj, član obitelji,

neka druga pouzdana odrasla osoba.

  • Druženja djeluju kao melem za nepovoljno

psihičko stanje.

• Usmjeri se na pozitivno.

• Budi ponosan na sebe: sjeti se svojih dobrih osobina, usmjeri se na njih.

  • Razmisli o vremenu kad si učinio nešto dobro i čestitaj si na tome. Zapiši svoje pozitivne osobine, uspjehe, talente, postignuća…

• Ohrabruj se, reci sam sebi da vrijediš. Time ćeš povećati svoje  samopoštovanje.

• Negativne misli preoblikuj u pozitivne.

  • Isplači se. Suzama izbacujemo neugodne osjećaje i rasterećujemo se. 

Pronađi neki drugi način da pomažeš drugima, pomažući drugima, osjećamo se bolje.

  • Koristi strategije odvlačenja pozornosti: skretanje pozornosti na nešto sasvim drugo otklonit će negativno raspoloženje
  • Razradi plan rješavanja problema. Vještina rješavanja problema korisna je radi razrješavanja onih situacija koje su dovele do negativnih raspoloženja. Ta je vještina jednostavna i može pomoći da se bolje snalaziš u svakodnevici koja je puna problematičnih situacija. Ako imaš konkretan problem, pokušaj ga riješiti. Bolje ćeš se osjećati.
  • Pronađi aktivnost koja će te zabaviti ili oraspoložiti. Ugodne aktivnosti popravit će depresivno raspoloženje zbog zdravoga, nedepresivnoga ponašanja i zbog suprotstavljanja povlačenju i izbjegavajućemu ponašanju.
  • Iskoristi mogućnosti koje ti nudi moderna tehnologija: dostupne su besplatne aplikacije koje pomažu u očuvanju i unaprjeđenju mentalnoga zdravlja.
  • Stvori zdrave navike.

 

 

 

NEMOJMO ZABORAVITI – strategije samopomoći mogu biti korisne, ali

pretjerano i neopravdano oslanjanje na njih, osobito ako je riječ o ozbiljnijim problemima mentalnoga zdravlja, može pridonijeti odgađanju traženja pomoći od stručnjaka te kao posljedicu dovesti do pogoršanja stanja.

 

 

Literatura:

https://mooc.carnet.hr/pluginfile.php/180197/mod_resource/content/11/Modul%202A%20Mentalno%20zdravlje%20djece

%20i%20mladi%20prvi%20dio%20s%20integriranim%20ispravkama.pdf

 

 

Nada Kegalj, psihologica

Kalendar
« Rujan 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji


130 godina OŠ PODMURVICE

Promotivni spot:

130 godina OŠ Podmurvice

https://www.youtube.com/watch?v=_0dhw765KLc



Linkovi za učenike


Korisne web stranice

Ostali linkovi




preskoči na navigaciju